Vidmarović za N1: Washington nema odgovor na pitanje što je pobjeda protiv Irana

Gostujući u N1 Studiju uživo kod Hanan Nanić, govorio je o prirodi tog dokumenta, razlozima zbog kojih smatra da je nastavak sukoba bio očekivan, ulozi Hormuškog tjesnaca i Kine, američkoj vanjskoj politici, Hutima u Jemenu te odnosu Irana prema Libanonu i Gazi.

"Memorandum nije propao jer nije ni bio sporazum"

Na pitanje može li se nakon nove eskalacije reći da je Memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana propao, Vidmarović kaže da za takvu ocjenu nema osnove.

"Ne možemo reći da je kolabirao, budući da nema što kolabirati. To je po svojoj naravi bio Memorandum o razumijevanju, koji se jednostavnim jezikom može prevesti kao obećanje da će se u budućnosti razgovarati. Dakle, riječ je tek o načelnim točkama oko kojih treba pregovarati", rekao je.

Prema njegovim riječima, upravo zato što nije pravno obvezujući, dokument ostavlja prostor različitim tumačenjima.

"To je jako zgodna pozicija za sve one koji žele nastaviti sukobe", rekao je.

Kao jedno od ključnih otvorenih pitanja izdvojio je Libanon.

"Iran inzistira na tome da se u Libanonu zaustavi izraelska akcija. To im je prioritet", rekao je.

Hormuz kao geopolitička poluga

Hormuški tjesnac, smatra Vidmarović, za Iran je mnogo više od pomorskog koridora. Riječ je o važnoj geopolitičkoj poluzi.

"Iran želi da transport ide sjevernim kanalom, odnosno iranskim dijelom, a ne južnim koridorom kroz omanski dio. Ne želi izgubiti tu kontrolu nad Hormuzom", rekao je.

Dodao je kako je Iran trenutačno u situaciji u kojoj balansira između sigurnosti, suvereniteta i prihoda od izvoza nafte.

"Iako je blokiranje Hormuza izravno štetno za Iran, rast cijene nafte to kompenzira, a sve to apsorbira jedna zemlja koja može apsorbirati gotovo sve trgovinski, a to je Kina", rekao je.

"Washington je uložio previše reputacije da bi lako odustao"

Jedan od razloga zbog kojih je teško očekivati brzo smirivanje sukoba, smatra Vidmarović, jest način na koji je američka administracija postavila cijeli narativ.

"Kad idete s retorikom da je netko zao, da ste vi nositelj dobra i jedina sila koja spašava svijet od toga, ulažete jako puno reputacije koju kasnije morate opravdati", rekao je.

Ocijenio je da je zbog toga politički teško jednostavno stati.

Istodobno smatra kako je optimistični scenarij brzog završetka sukoba malo vjerojatan.

"Realistični scenarij je nastavak ovakvog stanja s povremenim udarima dok strane ne pronađu zajednički nazivnik. Pesimistični scenarij je veća eskalacija, vjerojatno bez kopnene operacije, ali s intenzivnijim bombardiranjem iranskih objekata", rekao je.

Istaknuo je i kako je najveći problem američke politike to što nema jasnu definiciju uspjeha.

"Iran zna koji mu je cilj i kako ga postići. SAD nema tu viziju i to je najveća pogreška kada ulazite u takav sukob, a ne znate što znači pobjeda", rekao je.

Američka sigurnosna politika ne mijenja se s administracijama

Na pitanje može li protivljenje dijela američkog Kongresa utjecati na nastavak vojne operacije protiv Irana, Vidmarović je odgovorio da ne očekuje značajniji učinak.

Podsjetio je kako se američka sigurnosna politika već desetljećima temelji na istom obrascu, bez obzira na to jesu li na vlasti republikanci ili demokrati.

"Nakon 11. rujna u američku sigurnosnu strategiju uveden je koncept preemptivnog udara, odnosno napada kojim se prijetnja zaustavlja prije nego što nastane. Od tada se sigurnosna politika vodi tom logikom", rekao je.

Dodao je kako su se i Donald Trump i Joe Biden u velikoj mjeri oslanjali na izvršne uredbe, zbog čega smatra da Kongres u praksi ima ograničen utjecaj.

"Amerikanci blokiraju nešto što je već blokirano"

Američku najavu blokade Hormuškog tjesnaca opisao je kao demonstraciju moći.

"To je bizarna igra. Amerikanci idu blokirati nešto što je već blokirano", rekao je.

Ocijenio je da će takva situacija dodatno utjecati na rast cijena nafte.

Tko su zapravo Huti?

Velik dio razgovora posvetio je Jemenu i pokretu Huti, odnosno Ansarallahu.

Istaknuo je kako Huti nisu poseban narod niti etnička skupina.

"Huti su društveno-vjerska skupina unutar Jemena koja se naslanja na šiitsku školu zaidizma. Prije svega riječ je o nacionalnom pokretu", rekao je.

Podsjetio je da je pokret nastao u borbi protiv vlasti za koju su njegovi pripadnici smatrali da je korumpirana i previše povezana sa Saudijskom Arabijom i Sjedinjenim Državama.

"Oni žele jemensko proljeće, snažnu nacionalnu državu, uz svoju vjersku viziju. Bore se protiv utjecaja Rijada i Saudijske Arabije", rekao je.

Suradnju Hutija i Irana opisao je kao odnos u kojem obje strane ostvaruju vlastite interese.

"Huti služe Iranu kako bi proširio svoj utjecaj prema Saudijskoj Arabiji, a zauzvrat dobivaju obuku i oružje kako bi mogli provoditi svoju revoluciju. Njihova glavna agenda nije smrt Amerike ili Izraela, nego da budu priznati kao legitimna vlast u cijelom Jemenu", rekao je.

Dodao je kako je službeni naziv pokreta Ansarallah, dok je naziv Huti nastao prema prezimenu njegova utemeljitelja.

Bab el-Mandeb i posljedice za svjetsku trgovinu

Vidmarović smatra da se uloga Hutija ne može promatrati odvojeno od pomorskih ruta.

Podsjetio je kako, uz Hormuz, važnu ulogu ima i tjesnac Bab el-Mandeb.

"Zbog napada na tom području logističke kompanije moraju ploviti oko Rta dobre nade, a najveći gubitnik u cijeloj priči je Egipat koji gubi prihode od Sueskog kanala", rekao je.

Zašto SAD drukčije tumači slobodu plovidbe

U tom se kontekstu osvrnuo i na američki odnos prema međunarodnom pomorskom pravu.

Podsjetio je kako SAD nije ratificirao Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora te da zbog toga drukčije tumači pitanja teritorijalnih voda i slobode plovidbe.

"Amerikanci gledaju na more na svoj način i zbog toga ulaze i u kineske i u ruske teritorijalne vode. U moralnom smislu postavlja se pitanje može li SAD brinuti o slobodi plovidbe ako sam nije prihvatio temeljni međunarodni dokument", rekao je.

"Netanyahu je uložio previše da bi mogao stati"

Na kraju se osvrnuo na Libanon i Gazu, ocijenivši da izraelsko vodstvo teško može odustati od sadašnje politike.

"Kada uložite previše reputacije, identiteta i vjerske retorike u sukob, dolazite u situaciju da ne možete stati", rekao je.

Dodao je kako Benjamin Netanyahu, prema njegovoj ocjeni, želi ostati na vlasti i sebe vidi kao političara koji će ostati zapamćen po obračunu s Iranom i Hamasom te rješavanju pitanja dviju država na način da "nema države, nema rješenja, nema problema".

Na kraju razgovora osvrnuo se i na preminulog američkog senatora Lindseyja Grahama, kojega je opisao kao jastreba i političara oblikovanog razdobljem Hladnog rata te američkom političkom kulturom toga vremena.